Poboljšanja u vodoprivredi kroz regionalnu saradnju

filip

Region Dunava je rječni sliv koji zahvata najviše zemalja na svijetu.

Devetnaest zemalja, uključujući i Crnu Goru, koje čine ovaj region, povezane su vodom – Dunavom i njegovim brojnim pritokama.
Piše: Philip Weller -Koordinator Programa IAWD iz Beča
Kao što je poznato, region je bio gvozdenom zavjesom istorijski podijeljen između istoka i zapada. Međutim, posljednjih godina važne inicijative i događaji dovode do približavanja zemalja regiona i stvaraju nove mogućnosti za saradnju - uključujući saradnju u upravljanju vodama. Centralnu ulogu u porivu ka jačanju saradnje po pitanju voda u regionu imalo je proširenje EU ka istoku i jugu.


Glavni zakonodavni akt EU koje se odnosi na vodu je Okvirna direktiva EU o vodama. To je jedan od najprogresivnijih zakonodavnih akata o vodama u svijetu i podstiče upravljanje i zaštitu voda ne na osnovu državnih ili političkih granica, već na osnovu prirodnih geografskih i hidroloških formacija, rječnih slivova. Zemlje koje dijele Dunavski basen moraju sarađivati ukoliko žele da ispune obaveze iz Direktive (što je za države članice EU obavezno). Direktiva takođe podržava ideju o tome da cijene usluga u vezi sa vodom moraju da pokriju njeno cjelokupno koštanje.
Posljednjih godina, EU se polako pomjerila u Istočnu Evropu i preuzela nove države članice, koje su u potpunosti usvojile zakone EU. Druge zemlje kandidati kao što su Srbija, Crna Gora ili Makedonija sve rade na uspostavljanju pravnog i institucionalnog okvira za pridruživanje EU. Ovaj proces pridruživanja ima značajne implikacije za usluge vodosnabdijevanja i upravljanja vodama. Pored pripreme planova za upravljanje rječnim slivovima, usklađenost sa Direktivom o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda jedna je od najznačajnijih i najskupljih obaveza koje zahtijeva zakonodavstvo EU. Za zemlje koje su se pridružile EU u ranom talasu pristupanja (Mađarska, Slovačka ili Slovenija), zadatak da obezbijede strogo definisani tretman otpadnih voda pokazao se kao jedan od najvećih izazova.


Pridruživanje EU nosi i obaveze i koristi, a troškovi ispunjavanja obaveza za kontrolu zagađenja voda zahtijevaju izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda koja ranije nisu postojala ili su bila neefikasna. Ova izgradnja se odvijala velikom brzinom u novim zemljama članicama. Na sreću, od EU se mogu dobiti finansijska sredstva kojima se podržava ovaj proces uspostavljanja nužno potrebnog upravljanja otpadnim vodama. Izazov izgradnje ove infrastrukture je značajan i zahtijeva i inženjerske kapacitete i reformu sektora voda kako bi se osigurala dugoročna održivost infrastrukture i finansiranje neophodno za održavanje. Za potencijalne nove zemlje članice EU, pouke koje se mogu izvući iz iskustava zemalja kao što su Hrvatska, Slovenija, Bugarska i Rumunija su od pomoći u razumijevanju i pripremi za izazove koji su pred nama.
Na sreću, na regionalnom nivou postoje institucije i aranžmani koji podržavaju ovu razmjenu znanja i saradnju u poboljšanju usluga i upravljanja vodama. Međunarodna komisija za zaštitu Dunava (stvorena na osnovu Konvencije o zaštiti Dunava) bila je jedna od ključnih institucija koje podržavaju razmjenu i saradnju u vodama. Slično tome, važnu ulogu odigrala je i Savska komisija, koja je formirana za ujedinjenje zemalja Save u upravljanju rječnim slivom, i koja kombinuje zaštitu voda i usluge u vezi sa vodama sa ekonomskim razvojem.


Izvor : časopis ‘’Vode Crne Gore’’ br.2.

auto klime bakovic 1

allegra

opstina bar

Cerovo

turisticka organizacija bar

enza home

vodovod bar

komunalno

regionalni vodovod novi

luka bar

AD Marina Logo

stara carsija

ave tours

fpep vertical

Klime Baković

djokic

Logo MPF

tobar