Kakva je vizija razvoja Bara?

Primorski.me / by Sonja Jovanović
Javna rasprava o Nacrtu Prostornog plana Crne Gore za period do 2040. godine održana je juče u Baru, u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Najveću pažnju prisutnih izazvala je potencijalna izgradnja LNG terminala, koja je predviđena Memorandumom o razumijevanju potpisanim u maju prošle godine, između Vlade Crne Gore, na čijem je čelu tada bio premijer Dritan Abazović, firme Enerflex Energy Systems i Wethington Energy Innovation. Za potpisnike Memoranduma, u pitanju je projekat koji će „obezbijediti energetsku sigurnost i stvoriti dobre izgleda za dalji energetski i ukupni ekonomski napredak Crne Gore“. Ipak, za građane Bara, kako se moglo čuti na današnjoj raspravi, ovaj projekat ugrozio bi prvenstveno bezbjednost građana, a potom i u velikoj mjeri turizam.

U konstruktivnom dijalogu sa mnogobrojnim građanima, bilo je riječi o budućim saobraćajnicama na teritoriji opštine, zaštićenim područjima u moru i na kopnu, unaprijeđenju razvoja Luke Bar, drugim održivim konceptima razvoja Bara…

Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović poručio je da je cilj da se u ovom trenutku vrati Baru sjaj koji je imao devedesetih godina, kada je bio u svakom pogledu saobraćajni centar – pomorski, željeznički i drumski. On je istakao da izmjene Prostornog plana predviđaju dva auto-puta kroz barsku opštinu i podsjetio da je prije nekoliko dana donijeta i odluka o pravljenju mosta preko rijeke Bojane, što će biti direktna komunikacija sa Skadrom, Tiranom i Atinom. Bar ovim planom, kako je kazao, potvrđuje status pomorskog centra Crne Gore.

„Dolazim iz Crmnice i založio sam se, kao i poslanici Leković, Nenezić i Raičević, da NP Skadarsko jezero donekle promijeni svoje granice, jer je duboko zašlo u granice Crmnice – kako bi Crmnica napredovala turistički. Javna rasprava završava se sjutra i srećan sam što su u ovolikom broju ljudi u sali“, kazao je Đurović i dodao da se trenutno radi i Prostorno-urbanistički plan Crne Gore, što je za građane od jednakog značaja.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević poručio je da se „danas ovdje odlučuje o sudbini grada do 2040. godine“.

„Ovo je najvažniji dokument koji jedna država ima nakon Ustava i dozvolite da podijelim očekivanja lokalne uprave da se jasno i precizno definiše namjena prostora, kako bi se naš strateški pravac i implementirao. Bar je dugi niz godina bio saobraćajno čvorište, a posljednjih 20 godina prepoznat je i kao turistička destinacija. U strateškom planu predvidjeli smo i da je poljoprivreda jedna od naših strateških grana. Želimo da sve mreže saobraćajnica budu usmjerene ka Baru, što je preduslov da se iskoriste i postojeći i budući potencijali Luke Bar. Bez adekvatne mreže saobraćajnica, koridora i auto-puta nema daljeg razvoja ni našeg grada, ni Luke Bar. S druge strane, želja nam je da se dodatno unaprijedi i željeznički saobraćaj“, kazao je Raičević i dodao je više sugrađana iskazalo zabrinutost zbog najavljene izgradnje LNG terminala u Luci Bar, te ukazao da je neophodno da se jasno i precizno definišu dvije posebne zone, kako bi se izbjegla različita tumačenja – zona Morskog dobra i zona Nacionalnog parka.

„Danas je posljednji trenutak kada možemo jasno da definišemo koje su to zone upravljanja, granice između nadležnosti lokalne samouprave, Morskog dobra i Nacionalnog parka“, kazao je Raičević i istakao da je lokalna samouprava preduzela korake ka rješavanju problema vodosnabdijevanja, te da je izrađena studija za sva bezvodna područja.

 

Svetlana Jovanović rukovoditeljka izrade planskog dokumenta istakla je da isti neće biti usvojen dok se ne postigne konsenzus svih opština. Podsjetila je da javna rasprava traje 3 mjeseca, u namjeri da se isti predstavi građanima svim opštinama i naglasila transparentnost procesa.

„Uvažavaju se sve strategije, konvencije, protokoli i zakonska regulativa. Moramo se ponašati i u skladu sa deklaracijom o ekološkoj državi. Nažalost, to do sada nije bila praksa, te je jedna od poruka da se u svim segmentima razvoja drži do zaštite životne sredine. Dosta strategija je do sada donešeno, ali one se nisu realizovale, te su se stvari, posebno u ruralnim predjelima, otrgle kontroli. Moramo ponovo dati zamajac nekim infrastrukturnim projektima čija se realizacija godinama planira“, kazala je Jovanović.

Ona je ocijenila da je u Baru, kada se govori o primorskim opštinama, najmanje urušeno humano urbano stanovanje.

„Apel s naše strane je da Bar sačuva svoju strukturu i širinu, da se uveća broj zelenih površina. Stanogradnja u dovoljnoj mjeri, ne prekomjerna“, podvukla je Jovanović.

Kada je u pitanju željeznički saobraćaj, predviđa se unaprijeđenje i rekonstrukcija, kao i 5 novih aerodroma, gradske luke, luke nautičkog turizma…

„Smatramo da se Crna Gora mora jače potvrditi kao pomoska država. Ukupna poruka je da se svi vidovi saobraćaja moraju uvezati u jedinstven sistem“, kazala je Jovanović.

U energetici, ključni cilj je da Crna Gora ima kapacitete da u što većoj mjeri izvozi, a u što manjoj uvozi.

„Fokus je na obnovljivim izvorima energije. Solarne i vjetroelektrane mogu se graditi na prostorima koji imaju takve potencijale, pod određenim uslovima. Zelena ekonomija je nešto što Crna Gora prihvata kao svoju strategiju i u svemu bi trebali da poštujemo crnogorske standarde, koji su davno postavljeni, i budemo odgovorni u odnosu na njih“, kazala je Jovanović.

Kada je u pitanju oblast turizma, prema njenim riječima, mora se raditi na visokokvalitetnom, elitnom turizmu, pažljivo odabranim turističkim zonama i kapacitetima, više raditi na ruralnom razvoju, aktivirati zaleđe, praviti kompilaciju između turizma na samoj obali i zaleđa.

„Bar velike šanse ima i u tom smislu. Cilj je da u svim oblastima imamo sve što nam treba za sopstvene potrebe i da što manje uvozimo, a što više izvozimo“, jasna je Jovanović.

U Prostornom planu evidentirana su sva zaštićena područja, u skladu sa smjernicama Agencije za zaštitu životne sredine.

„Nastojimo da pošaljemo poruku svima da smo za zaštitu prostora, ali sve koridore je nemoguće realizovati a da ne uđemo u nekoj mjeri u ove zaštićene zone. To je nemoguća misija“, kazala je koordinatorka tima.

Jovanović je posebno istakla da je Crna Gora trusno područje.

„Zaboravljamo da živimo u području gdje je seumički hazard jako izražen. Ako bi se desio veliki zemljotres, on resetuje čitavu privredu nekoliko koraka unazad. Ovo je upozorenje svima koji pojedinačno rade projekte da je to nešto sa čim Crna Gora mora da živi i da se mora podići život građana na viši nivo sigurnosti. Šta reći za gusto naseljena područja? Kada dođe do zemljotresa, teško se tim područjima može i prići. Zaokruženo, i privreda, infrastruktura, razvoj turizma , ruralni i urbani razboj morao bi se sinhronizano odvijati u svim našim opštinama“, kazala je Jovanović.

Branislav Nenezić, predsjednik SO Bar i poslanik u Skupštini Crne Gore, pozvao je građane predloge i sugestije implementiraju preko Opštine Bar i posebno se u svom obraćanju osvrnuo na potencijalnu izgradnju LNG terminala u Baru.

„Do 2050., planirano je ukidanje fosilnih goriva u EU, tako da opravdanost za gradnju LNG terminala ne postoji. Problematična je i pozicija na kojoj je LNG terminal planiran. Zabrinjava i posjeta visokih predstavnika EU Luci Bar. Da li je urađena strateška procjena za sam LNG terminal? Saznali smo da 700 miliona eura košta ta investicija. U samom prostornom planu nalazi se nekoliko važnih investicija, poput žičare do Skadarskog jezera, a izgradnjom LNG terminala u Bar neće doći nijedan kruzer“, kazao je Nenezić.

Jovanović je objasnila da stručni tim nije dobio inicijative po pitanju LNG terminala od nadležnog ministarstva i Vlade, te da tim nije uvrstio u plan detalje o LNG terminalu.

„Ako mene pitate, to ne bi trebao biti naš prioritet. Nije planiran, niti smo dobili konkretne informacije. Posebno se ovaj plan ne bavi lokacijom LNG terminala. U strateškom smislu, plan ostavlja mogućnost za jadransko-jonski gasovod, jer ako to rade države u okruženju, nećemo zatvoriti vrata. Da li će taj gas ikad doći, ne znamo, ali možemo ostaviti stratešku mogućnost. Ali u nacrtu Plana nema ništa decidno po pitanju LNG terminala“, replicirala je Jovanović.

Advokatica Vesna Čejović kazala je „nije tačno da se Prostorni plan nije bavio izgradnjom LNG terminala, a naročito nije tačno da se radi o dalekoj, neizvjesnoj budućnosti“, citiravši više navoda iz nacrta Plana, i podsjetila da su nedavno Bar posjetili visoki izaslanici Evropske unije, evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji i šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, sa, kako je navela, tri ministra Vlade Crne Gore.

„Otišli su toliko daleko da su obišli lokaciju i na svojim laptopovima, na mapama, je označili... Imali smo tematsku sjednicu vezanu za ovo pitanje, građani su bili šokirani činjenicom da se u srcu grada planiraju ovakvi pogubni projekti. Treba stalno da živimo pod pritiskom hoćemo li danas ili sjutra poletjeti u vazduh. Mi, kao građani, se pitamo zašto se intenzivno forsira ovaj projekat, kada nemamo ni gasovod ni gasne elektrane?„, kazala je Čejović i podsjetila da je bivša Vlada potpisala memorandum da će da gradi LNG terminal u luci Bar ili u njenoj blizini.

„Imamo samo 300 km obale i šest opština i jednu cijelu opštinu žrtvujemo za ovaj suludi projekat. Nije mi jasno zašto se, u momentu kada sav svijet planira smanjenje potrošnje gasa, a u EU se ne planira izgradnja nijedne termoelektrane na gas, mi ovim planom i ovim aktivnostima zakucavamo u jednu tehnologiju koja se uveliko napušta u savremenom svijetu“, kazala je Čejović.

Svetlana Jovanović ukazala je da na ovom dokumentu radi 25 doktora nauka i magistara, te dodala da lično nikad ne bi potpisala ništa što bi ugrozilo jedan ljudski život.

„Niko ovdje ne podržava LNG terminal. Crna Gora ima druge prioritete – razvoj turizma, saobraćajnica. Ja sam apsolutno protiv, ako ni zbog čega, onda zbog seizmičkog rizika. Zbog jedne rečenice vi nas danas optužujete da smo ga planirali. JTo nije tačno, to je ostavljena kao strateška mogućnost“, kazala je Jovanović.
Željko Ivanović, član tima za saobraćaj, kazao je da su definisani strateški pravci razvoja saobraćaja, te istakao da je tim imao probleme jer nisu urađene bazične studije.

„Imali smo situaciju da država nema strateška opredjeljenja u određenim segmentima. Imate jednu političku i stručnu stranu, i potrebe“, kazao je Ivanović.

Osim LNG terminala građane je u velikoj mjeri interesovalo kako će izgradnja dionice auto-puta Bar – Boljare uticati na crmnička sela, te ukazali da same mape nisu u dovoljnoj mjeri jasne. Članovi tima informisali su prisutne da su izrade idejnih rješenja u toku, nakon čega će se detaljno znati kuda će dionica prolaziti, te dali garanciju da će svaki objekat i kulturno dobro biti zaštićeni. Jedan od pristnih mještana Crmnice ukazao je da se nacrtom predviđa prolazak auto-puta kroz osam crmničkih sela.

„Put, prema nacrtu, prelazi preko crkve, groblja, brojnih parcela, velikih vinograda… Došlo bi do velike devastacije, rušenja stotine domaćinstava starih vjekovima“, kazao je mještanin.

Svetlana Jovanović kazala je da se „ ne smije ugrožavati nijedno selo, vinograd, crkva“.

„Često su linije takve da imate utisak da prelaze preko cijelog sela. Mi ćemo dati otvorene formate gdje je prikazan saobraćaj, gdje možete detaljnije pogledati. Ja vama garantujem da nijedna trasa neće uništiti nijedno selo, crkvu ili groblja“, kazala je Jovanović.

Za drugog mještanina crmničkog sela sporna je odabrana trasa auto-puta.

„Ugroženi su Brčeli, Tomići, Bukovik, Podgor i ostala sela… Ne mogu da shvatim da se auto put koji ide prema Lapčićima lomi i ide preko svih crmničkih sela. Bilo je načina da prođe drugom trasom i ne uništavaju sela. Ja vidim ono što ste vi meni dali. Zašto nije urađeno idejno rješenje koje se spušta na prirodan način?“, ocijenio je mještanin.

Učešće u Javnoj raspravi uzele su i predstavnice dvije kompanije koje na području barske opštine realizuju vrijedne projekte iz oblasti turizma. Direktorica kompanije Sonuba Montenegro Snežana Pekić izrazila je zabrinutost jer je dio parcele koju je ova kompanija kupila na Maljeviku označen kao zaštićeno područje, dok je predstavnica kompanije AMA Resort Zorana Zejak Krgović ukazala da Crna Gora da se nacrtom planira gradnja kamenoloma u svakom gradu zbog ekonomske isplativnosti.

„Planom su definisana ležišta i jasno mi je da planer ne postavlja i dodjeljuje koncesiona ležišta, ali apelujem na donosioce odluka koji treba da odluče da se dovede u pitanje i konačno odluči da li želimo da se opredijelimo za razvoj turizma ili ćemo razvoj turizma podrediti razvoju nekih industrija – rudarstva, kamenoloma, koji su u direktnoj koliziji sa razvojem turizma. Planom je dato da se trebaju preispitati dodijeljne koncesije i navodi se da je potrebno odraditi prenamjenu prostora koji u već eksplatisani. Iznad čanja, u kom AMA Resort gradi višemilionski projekat, u blizini Maljevika i Kraljičine plaže, da li je dobro u toj rpostori pored saobraćajnica koje vode do tačaka-potencijala turizma dobro formirati kamenolome“, kazala je predstavnica AMA Resort.

Ciklus javnih rasprava završava se u petak, 15. marta, u “Akademiji znanja” u Budvi, nakon čega će biti organizovane stručne rasprave.

Predloge, sugestije i komentare građani mogu uputiti na Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ili dostaviti na arhivu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (Ul. IV Proleterske brigade 19, Podgorica, radnim danima od 08.00h do 13.00h, zaključno sa 29. aprilom 2024. godine). Takođe, građani se mogu obratititi i nadležnim sekretarijatima, koji će ih sa lokalnog nivoa dostaviti Ministarstvu.